Difference between revisions of "Jugoslavija i totalitarni komunizam"

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday December 02, 2024
Jump to navigationJump to search
m (tweak 2)
m (removed Category)
 
(28 intermediate revisions by the same user not shown)
Line 1: Line 1:
−
Ovo je članak o [[Titoism and Totalitarianism|Titoizma]] i njegov odnos s '''totalitarizma'''. Titoizma i totalitarizma su političke ideologije koje dominiraju povijest bivše '''Jugoslavije'''. Titoizma kao ideologije se pojavilio kada su se raskinuti odnosi ižmeđu Tita i Staljina.  
+
#REDIRECT [[Jugoslavija komunizam]]
 +
<div align="left">
 +
{| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;"
 +
| &nbsp;&nbsp;
 +
| Ovo je '''osnova''' ili '''početak''' budućeg članka (work in progress)<br><small></span></small>
 +
|}
 +
</div>
 +
[[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false Fred Warner Neal, Titoizma u akciji:] Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.'''49''' na engleskom jeziku (''Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )''
 +
*"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i vođa [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim
 +
od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz  je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.
  
−
Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i njegova vođa [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava''' na "zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim
+
NKVD  je bila zloglasna tajna policija koja je izvršavala političke represije. Tito i njegovi suradnici su stovrili tajne Jugoslaveske policije u stilu NKVD i KGBa. To su bili UDBA  i OZNA. Režim je opustio djelomičo svoj autoritet (u 1960.-ih), iako je  Jugoslavija je uvijek bila totalitarna diktatura i jednopartijska država.
−
od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008) i '''Europska komisija'''. (str.197)</ref> Josip Broz bio je član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.
+
 
−
<br>   <!-- This is how you force a line break. -->
+
* Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:
−
<br clear="all">    <!-- This is a line break that forces content to clear its surroundings entirely, even after word-wrapped text that surrounds an image, for example. -->
+
{{Cquote|''Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je.''}}
−
==References (izvori)==
+
== Komunistička propaganda i kult ličnosti unutar bivše Jugoslavije ==
 +
Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).
 +
 
 +
Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.
 +
 
 +
== Kampovi i komunističke logore nakon Drugog svjetskog rata ==
 +
[[File:800px-Barbara-rov IMG 0877.jpg|thumb|right|300px|'''Barbarin rov''',  blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto je pokolja - [[Slovenia|Sovenija]]. ''Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.'']]
 +
U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera. 
 +
 
 +
Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa  je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je  napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu:
 +
{{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000  Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}}
 +
{{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }}
 +
 
 +
Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori  (str. 181)</ref> i Talijana (fojbi pokolji), su bila obavljena u Jugoslaviji. <ref>Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)</ref> Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio <ref>Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1  (str 4. i str 362).</ref><ref>Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)</ref> tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.
 +
====Pregled logorima u Sloveniji u 1945====
 +
1. Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim
 +
od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''154''' na engleskom jeziku)</ref>
 +
* Strnisce blizu Ptuja
 +
* Hrastovec kraj Sv. Lenart u Slovenske Gorice
 +
* Studencima kod Maribora
 +
* Brestrnica kod Maribora
 +
* Kamnica kraj Maribora
 +
*Tezno kod Maribora
 +
* Teharje kod Celja
 +
== Izvještaja Aleksandra Rankovića ==
 +
Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com  KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}}
 +
* 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1
 +
 
 +
== Povezani članci ==
 +
* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]]
 +
== References (izvori) ==
 
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
 
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
 
<references />
 
<references />
 
</div>
 
</div>
−
 
+
==Vanjske poveznice==
−
 
+
* [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest]
 +
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Titoizam#Represija  Wikipedija na hrvatskom jeziku: Titoizam i represija]
 +
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Bleiburg_i_drugi_pokolji_1945. Wikipedija na hrvatskom jeziku: Josip Broz Tito-Bleiburg i drugi pokolji 1945.]
 +
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Ranković  Wikipedija na hrvatskom jeziku: Aleksandar Ranković]
 
===Share this page===
 
===Share this page===
 
<sharethis />
 
<sharethis />
−
==See also==
 
−
* [[Talk:Titoism and Totalitarianism#Labour Camps and Communist Concentration Camps in Slovenia (a former republic of Yugoslavia) |Radni Kampovi i komunističkih logora u Sloveniji (bivše republike Jugoslavije)]]
 
 
<br>
 
<br>
 
<div style="overflow:auto;height:1px;">
 
<div style="overflow:auto;height:1px;">
Line 23: Line 63:
 
</div>
 
</div>
 
<br>
 
<br>
−
[[Category:History]]
 

Latest revision as of 06:00, 17 June 2011

Redirect to:

   Ovo je osnova ili početak budućeg članka (work in progress)

Titoizam i totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše Jugoslavije.[1] Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i vođa Josip Broz Tito su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.[2] Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.

NKVD je bila zloglasna tajna policija koja je izvršavala političke represije. Tito i njegovi suradnici su stovrili tajne Jugoslaveske policije u stilu NKVD i KGBa. To su bili UDBA i OZNA. Režim je opustio djelomičo svoj autoritet (u 1960.-ih), iako je Jugoslavija je uvijek bila totalitarna diktatura i jednopartijska država.

  • Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:
“ Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je. ”

Komunistička propaganda i kult ličnosti unutar bivše Jugoslavije

Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).

Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao Velika sovjetska enciklopedija. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.

Kampovi i komunističke logore nakon Drugog svjetskog rata

Barbarin rov, blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto je pokolja - Sovenija. Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.

U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.

Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijesti u Zagrebu:

“ U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).[3] ”
“ Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana. ”

Etničko čišćenje Nijemaca [4] i Talijana (fojbi pokolji), su bila obavljena u Jugoslaviji. [5] Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio [6][7] tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.

Pregled logorima u Sloveniji u 1945

1. Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.[8]

  • Strnisce blizu Ptuja
  • Hrastovec kraj Sv. Lenart u Slovenske Gorice
  • Studencima kod Maribora
  • Brestrnica kod Maribora
  • Kamnica kraj Maribora
  • Tezno kod Maribora
  • Teharje kod Celja

Izvještaja Aleksandra Rankovića

Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio:

“ Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja. [9] ”
  • 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1

Povezani članci

References (izvori)

  1. ^ Fred Warner Neal, Titoizma u akciji: Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.49 na engleskom jeziku (Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )
    • "U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."
  2. ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.197 na engleskom jeziku)
  3. ^ Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE): Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15 pdf str. 66/dokument str. 182.
  4. ^ Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)
  5. ^ Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)
  6. ^ Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).
  7. ^ Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)
  8. ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.154 na engleskom jeziku)
  9. ^ KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)

Vanjske poveznice

Share this page

<sharethis />


Retrieved from "https://mywikibiz.com/index.php?title=Jugoslavija_i_totalitarni_komunizam&oldid=137869"