KorÄulanski Dijalekt
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday December 02, 2024
Revision as of 00:12, 14 April 2011 by Peter Z. (talk | contribs) (→Dodatne riječi iz Korčule dijalekt: fix)
Korčula dijalekt (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski-Latiskog jezika, Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada navedene kao Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
Primjeri
Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i Hrvatski.
- buža/ bus/ rupa
- čimitir/ čimitier/ groblje
- dent/ diant/ zubi
- faculet/ fazuol/ rubac
- fatiga/ fatica/ radi
- fermaj/ fermai/ stoj!
- jeloz/ golaus/ ljubomoran
- kantat/ cantar/ pjevati
Enciklopedija Britannica na Vegliot:
| “ | Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestala u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinske izumire u 19. stoljeću.[3] | ” |
Dodatne riječi iz Korčule dijalekt
(Korčula dijalekt/ Moderna hrvatski)
Template:Col-break- adio / zbogom
- afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
- alavia / učinio ispravno
- arbol/ brodski jarbol
- aria/ zdrak (Venecijanskim: aria)
- arma/ naoružan (Venecijanskim: arma)
- avižat / stići
- baleta/ metak (Venecijanskim: bal)
- banda/ strana (Venecijanskim: strana)
- balun/ nogometna lopta (Venecijanskim: balón)
- banak/ klupa (Venecisko: banca) [4]
- baraka/ baraka (Venecijanskim: baràca)
- barba/ ujak (Veneciski: barba)
- barilo/ barel (Veneciski: barìla)
- barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanskim: bàrca)
- bat / tip čekić
- bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda "vodeni vina")
- beštija/životinja (Latinski:bestia)
- beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
- bičve/ čarape
- bićerin/ čaša (Venecijanskim: bicér)
- Brigela/ lokalni nadimak (Venecijanskim: brighela džoker)
- bobon/ štapiću
- bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça)
- botilja/ boca (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:botaila) [5]
- botun/ gumb (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: botaun)
- buka/ glasan (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: usta)
- butiga/ dućan
- buža/ rupa (Venecijanskim: bus ili buxa)
- cilo/vino bez vode
- cukar/ šečer (Venecijanskim: sucaro)
- čagalj/ šakal
- čorav/ slijep (Venecijanskim: ciòro slijepac)
- damižana / tip boca
- daž/ kiša
- Dreto/ ravno (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: drat)
- Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
- Di greš?/ Gdje ideš?
- faca/ lice (Venecijanskim: faca)
- fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
- fabrikat/ da vam trik
- falso/ varanje (Veneciski: lažljivac)
- feral/ plina ili nafte lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u Venecijanskim: Feral znači "svjetlo".
- fermai/ stop
- feta/ kriška (Venecijanskim: feta)
- figura/ lik (Venecijanskim: figura)
- forma/ oblik (Venecijanskim: forma)
- fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi)
- frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: fregur)
- forca/ snaga (primjenjuju se sa snagom)
- fortuna/ jak vjetar
- fratar/ svećenik (latinski: fraterznači brata)
- fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
- fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: : fuma-dim)
- fumati/ pušiti
- gira/ Vrsta ribe iz Hrvatska.
- griža/ tvrdom kamenu
- gundula/tip broda
- gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto-ugodno)
- gustrina/ oborinskih voda akumulacije
- guzica/ osobe dno
- hoča/ide sada
- kadena/ lanac (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:kataina)
- kajić/ vrsta lokalne plovila
- Kalafats, znači majstora (radnike u brodogradilištu), koji su ispunili pukotina između ploča na drvenom brodu.
- kamara/ spavaća soba (Latin:camera-svod, zasvođen soba)
- kantat/ pjevati (Latin: canto)
- kapula/ luk (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: kapula)
- karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa)
- katrida/ stolica (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: katraida)
- katun/ uglu
- klapa/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa "pjevanje grupe")
- koltrine/ curtains
- kontra /protiv (Latin:contra)
- korač/ čekić
- kužin//rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
- lacun/ posteljina
- lapis/ olovka (Venecijanskim: apis)
- lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
- lešada/ vrsta ribinje juhe/ Lesada u Venecijanskim Venecijanskim znači: kuhati.
- leut/ vrsta lokalne plovila
- levant/ lokalni vjetar
- libro/ knjiga
- licenca/ dozvola (Venecijanskim: icenca)
- makina/ mašina
- Malandrin/ Lokalni nadimak. U Venecijanskim: to znači:nepošteni i varalica
- mama/ majka
- Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
- mapa/map (Venecijanskim: mapa)
- mezo/između (Venecijanskim: mèzo "napola")
- mlinko/ mlijeko
- motika/ lokalnih poljoprivrednih alata
- mudante/donje rublje (Venecijanskim: mudande)
- pamidora/rajčica /Talijanski jezik pamidore)
- pandur/policajaca (Venecijanskim: panduro)
- papit/ ovoriječse koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači dječje hrane)
- perun/ vilica (Venecijanskim pirón iz grčki: pirouni)
- piat/ tanjur
- pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo)
- pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola)
- pistun/klip (Venecijanskim: piston)
- pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura-bojanje)
- Poć na ribe./ odlaska u ribolov
- postoli/ cipele
- postelja/ krevet
- punistra/ prozor (Latin:fenestra)
- rič/riječi
- ritko/ ne često
- setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana)
- spim/Ja spavam
- skula/ school/ škola
- soldi / novac (Latin:solidus)
- soto/ ispod (Venecijanskim: sot ili soto)
- spiza/ lokalne jelo
- šestan/ atraktivan ili lijep (Venecijanskim: sesto znači milost, dobro vaspitan)
- šija/ natrag
- šiloko/lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)
- škoj/ otok
- škver/ brodgradilište
- špirit/duh
- šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)
- štrada/ ulica
- šufit/ potkrovlje (Venecijanskim: sofìta)
- šugaman/ ručnik za plažu
- tata/ otac
- tavajola/stolnjak (Venecijanskim: toaja)
- terpeza/ stol
- ura/ jedan sat
- vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači parobrod)
- vara vamo/ ići dalje
- Vi ga niste vidili./Niste ga vidjeli.
- zeje/ lokalne jelo
- zrcalo/ ogledalo
References (Izvori)
- ^ Trends in Dermatoglyphic Research by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)
- ^ The Land of 1000 Islands by Igor Rudan
- "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden opsežna seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. došljaci donijeli svoje gena bazen i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "Shokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
- ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinska Vegliot
- ^ Venetian-English English-Venetian: When in Venice Do as the Venetians by Lodovico Pizzati (p19)
- ^ Dalmatian Language-Dictionary
<sharethis />
See also
